Vlastiti stanovi su za mnoge nedostižni. Posljednjih godina ponovno se otvara pitanje društvene stanogradnje. Razlozi su prvenstveno rastuće cijene nekretnina i hipoteke koje nisu dostupne svima. Izgradnju društvenih stanova podržavaju općine i developeri. U društvenim stanovima, prema dostupnim statistikama, živi približno 10% čeških kućanstava.
U čemu se sastoje razlike između društvenih stanova i stanova u osobnom vlasništvu? Kakve su njihove prednosti i nedostaci?
Prva razlika između stana u privatnom vlasništvu i društvenog stana je ta da društvenik stan u kojem živi ne posjeduje. Vlasnik stana je stambena zadruga. Društvenik stječe samo društveni udio, čijim se prijenosom prenose sva prava i obveze. Članu zadruge stjecanjem društvenog udjela nastaje pravo najma stana.
U stambenoj zadruzi svaki član ima samo jedan glas, bez obzira na veličinu stana. Nadalje, prema Zakonu o poslovnim korporacijama, moguće je isključiti člana stambene zadruge ako kao najmoprimac grubo prekrši svoju obvezu koja proizlazi iz najma. Među takve obveze može se ubrojiti i neplaćanje najamnine.
Istodobno, proces isključenja člana zadruge može biti dugotrajan. Prema zakonu, prije donošenja odluke o isključenju, dužniku se mora poslati pismeno upozorenje u kojem mu se daje rok za otklanjanje nedostataka.
Dok se zajednica vlasnika jedinica iz zakona ne smije izravno ni neizravno baviti poduzetništvom, zadruga može. Zakon kaže da stambena zadruga može biti osnovana isključivo radi osiguravanja stambenih potreba svojih članova, ali dopušta da pod određenim uvjetima obavlja i druge djelatnosti, "ako time ne ugrozi zadovoljavanje stambenih potreba svojih članova i ta djelatnost ima (...) samo dopunski ili sporedni karakter". Iz toga proizlazi da zadruga može, primjerice, iznajmljivanjem poslovnih prostora ili drugim djelatnostima povezanim s upravljanjem zgradom ostvarivati financijska sredstva.
Prema Ani Ježkovoj iz tvrtke Coop Development, raste interes za društveno stanovanje. U usporedbi s prošlom godinom, potražnja je porasla za 7,5 posto. Razlog mogu biti problemi povezani s pandemijom COVID-19. Ljudi se boje za posao i sposobnost plaćanja hipoteke u budućnosti.
„Prednost je što je primatelj bankovnog kredita za pojedinačne stanove ostaje cijela izgradbena zadruga, a ne budući član zadruge i korisnik društvenog stana. Ovaj prijenos mora odobriti skupština članova“, navodi Ježková.
Društvena izgradnja stanova se vraća i zahvaljujući načinu financiranja ponovno raste njezina popularnost. Za dobivanje društvenog stana ne smeta viša dob, ne morate nikome dokazivati visinu primanja jer vam ne treba hipotekarni kredit, sve za vas obavlja stambena zadruga.
Za svaki pojedinačni projekt osnivamo zasebnu stambenu zadrugu. To je prilično jednostavno. Zgradu nabavlja (kupuje) stambena zadruga. Vi postajete vlasnik društvenog udjela u vama odabranom stanu, za koji plaćate 20% njegove cijene + 70.000 CZK za jednokratni doprinos zadruzi.
Visinu otplate možete sami utjecati povećanjem prvobitnog uloga od 20% za vama odabran iznos, ili izvanrednim otplatama ili potpunim podmirenjem anuiteta tijekom otplate kredita, prema uvjetima koje zadruzi dopušta banka.
U usporedbi sa stanom kupljenim na hipoteku, ne morate dokazivati svoja primanja, niste kao osoba dužnik i svoj udio u zadruzi (s pravom korištenja društvenog stana) možete bilo kada uz naknadu prenijeti na nekoga drugog.
U usporedbi sa stanom u najmu, ne plaćate novac vlasniku stana, već s svakom ratom raste nominalna vrijednost vašeg društvenog udjela (a time i njegova tržišna vrijednost). Na kraju razdoblja ostat će potpuno otplaćen društveni stan.
Konkretan model financiranja pripremit ćemo vam besplatno, neobvezno i individualno s obzirom na vaše trenutne financijske mogućnosti. Ne ustručavajte se kontaktirati nas putem obrasca koji se nalazi niže na ovoj stranici, telefonom ili u uredu u Pragu.
Kredit za izgradnju cijele stambene zgrade uzima stambena zadruga, čiji član postajete na početku. Kredit tako nije vezan za vas, već za stan u kojem ćete živjeti. Svi stanovi u stambenoj zgradi u vlasništvu su stambene zadruge. Vi ćete biti njezin član, a time i suvlasnik cijele zgrade.
I ovdje imamo rješenje za vas. Početnu investiciju pomoći ćemo vam osigurati kreditom iz štednje kod našeg certificiranog partnera - tvrtke Hypomakleři.cz (IČO 24703052). Kreditni savjetnik ima cjelovito znanje o procesima društvene izgradnje i koordinirat će za vas sa zadrugom i bankom cijeli proces kupnje društvenog udjela. Pripremit će vam model financiranja (i objasniti cijeli postupak) za prvo usporedbu.
Ukupna mjesečna uplata ovisi o cijeni odabranog stana, visini početne uplate, cijeni energenata i usluga. Model financiranja, a time i ukupnu mjesečnu uplatu, rado ćemo vam izračunati po mjeri. Financijski model od nas dobit ćete besplatno i ništa vas ne obvezuje.
Nije važno, vaš i neotplaćeni stan možete bilo kada prenijeti na nekoga drugoga. Sviđa vam se jedan od stanova. Kontaktirajte nas.
Postat ćete član zadruge i bit ćete pozvani na uplatu 20% cijene stana, s tim da će vam se od rezervacijske naknade uračunavati uplata od 30.000 CZK.
Od 1. 10. 2025. više nije moguće samostalno tražiti pomoć pri stanovanju, već samo tzv. Superdávka se pokreće od 1. Kalkulator pomoći pri stanovanju do 30. 9. Izračun pomoći pri stanovanju ovisi o vašim primanjima i stvarnim troškovima stanovanja te njihovoj usporedbi s tzv. normativnim troškovima stanovanja. Ulogu igra i broj osoba koje žive zajedno, veličina grada ili oblik stanovanja.
Pružanje pomoći pri stanovanju procjenjuje se prema visini neto primanja obitelji za prethodno kalendarsko tromjesečje. Stvarni troškovi stanovanja dokazuju se za prethodno kalendarsko tromjesečje, tj. Istodobno se troškovi stanovanja i primanja obitelji revidiraju samo jednom polugodišnje - u siječnju i srpnju.
Visina pomoći pri stanovanju ovisi o primanjima i troškovima obitelji ili pojedinca, broju osoba u obitelji i mjestu prebivališta.
Troškovi stanovanja u stanovima u najmu obuhvaćaju najamninu i druge troškove povezane s korištenjem stana (posebno energente, vodu i odvodnju, odvoz smeća, čišćenje, dizalo...). U društvenim stanovima i stanovima vlasnika umjesto najamnine u izračunu se koriste usporedivi troškovi, izračunati u § 25 Zakona o državnoj socijalnoj potpori.
Za utvrđivanje prava i izračun visine pomoći pri stanovanju procjenjuju se troškovi stanovanja za prethodno kalendarsko tromjesečje. 1., 3. tromjesečje, neobavezno za 2., 4. tromjesečje.
Za dobivanje pomoći pri stanovanju potrebno je dokazati visinu neto primanja za prethodno kalendarsko tromjesečje. Kao prihod smatraju se i dječji dodaci (visinu dječjih dodataka izračunat će vam naš kalkulator dječjih dodataka) i roditeljski doplatak.
Primici se dokazuju polugodišnje (obvezno za 1., 3. tromjesečje, neobavezno za 2., 4. tromjesečje).
Osnova normativnih troškova je za stanove u najmu najamnina u skladu sa zakonom o najmu, a za društvene stanove i stanove u osobnom vlasništvu slični troškovi. Nadalje, u njih su uključeni ostali povezani troškovi, tj. cijene usluga i energenata.
Pojednostavljeno rečeno, pravilo je da pravo ima svatko tko za stanovanje (npr. najam uključujući energente i usluge) plaća iznos koji prelazi trećinu njegovih primanja, a istodobno trećina primanja nije viša od normativnih troškova stanovanja utvrđenih zakonom. Više informacija možete pronaći ovdje.
Ne, trenutno su to osobe koje u stanu stvarno žive.
U slučaju doplatka za stanovanje, centar za zapošljavanje trebao bi uzeti u obzir tzv. opravdane troškove stanovanja u određenom mjesecu, tj. najamninu (maksimalno u visini uobičajenoj za to mjesto, koju će centar za zapošljavanje utvrditi vlastitim istraživanjem), također slične troškove povezane s vlasničkim, društvenim oblikom stanovanja ili slične troškove pri korištenju stana u drugom obliku stanovanja osim najma, društvenog ili vlasničkog oblika stanovanja (djelomično i uplatu u fond obnove, uplatu poreza na nekretnine, u slučaju društvenog oblika stanovanja ti se troškovi uračunavaju maksimalno do visine normativnih troškova stanovanja).
Nadalje, uplate za usluge povezane s korištenjem stana maksimalno u visini uobičajenoj za to mjesto (uplata za centralno / daljinsko / grijanje, za opskrbu toplom vodom, za čišćenje zajedničkih prostorija u zgradi, za korištenje lifta, za opskrbu vodom iz vodovoda i vodovodnih poduzeća, za odvodnju otpadnih voda kanalizacijom, za rasvjetu zajedničkih prostorija u zgradi, za odvoz krutog komunalnog otpada, za opremu stana zajedničkom televizijskom i radijskom antenom, te druge dokazive i nužne usluge povezane sa stanovanje), uplata dokazive nužne potrošnje energenata (uplata za električnu energiju, plin, druge vrste goriva, i to u visini koja je uobičajena za to mjesto prema obavijestima dobavljača energenata).
U slučaju da se ne slažete s odlukom Centra za zapošljavanje, preporučujem podnošenje žalbe (koja se podnosi izravno Centru za zapošljavanje koji je donio odluku) i nadležnom tijelu, tj. Ministarstvu rada i socijalnih pitanja, koje će ponovno razmotriti situaciju i naknadu.
Nadalje, dodajem informaciju NSS-a (Vrhovnog upravnog suda), jer se fond obnove negdje priznaje, a negdje ne. Samo za informaciju, moguće je spomenuti presudu Vrhovnog upravnog suda (dalje u tekstu „NSS“) od 3. 3. 2011., br. predmeta 3 Ads 155/2010-51, koja rješava problematiku „fonda obnove“. NSS je u ovoj konkretnoj presudi zaključio da „fond obnove“ treba uzeti u obzir u opravdanim troškovima stanovanja, ali nije nužno da se uzimaju u obzir sve stavke. Trebaju se uračunati samo stavke koje se odnose na korištenje stana, a visina uplata u „fond obnove“ treba odgovarati uvjetima uobičajenim na određenom mjestu, odnosno ne smije biti nerazumno visoka. Ako se neka od stavki ne uzme u obzir, to treba navesti i objasniti u obavijesti/odluci o naknadi. Ali kao što je gore spomenuto, za praksu se preporučuje da tijelo pomoći u materijalnoj nuždi ukupni iznos „fonda obnove“ unese u programski paket za materijalnu nuždu u polje „Uračunati najam“.
tags: #druzstevni #byt #navyseni #prispevku